Beograd - U našoj interpretaciji srpsko-američkih odnosa koji pokrivaju period od 1890. do 1990. godine, postoji kontinuitet i linija koja se proteže u tom, kako ga mnogi nazivaju, "američkom veku" - poručio je novinar i publicista Dragan Bisenić, jedan od govornika na konferenciji "Savezništvo SAD sa Jugoslavijom - Srbijom: Hladni rat; Pozitivni aspekti američko-srpske saradnje kroz istoriju”, koju je organizovao Atlantski savet Srbije uz podršku ambasade SAD i medijsko pokroviteljstvo Medija centra Beograd i Demostata.
Beograd - U našoj interpretaciji srpsko-američkih odnosa koji pokrivaju period od 1890. do 1990. godine, postoji kontinuitet i linija koja se proteže u tom, kako ga mnogi nazivaju, "američkom veku" - poručio je novinar i publicista Dragan Bisenić, jedan od govornika na konferenciji "Savezništvo SAD sa Jugoslavijom - Srbijom: Hladni rat; Pozitivni aspekti američko-srpske saradnje kroz istoriju”, koju je organizovao Atlantski savet Srbije uz podršku ambasade SAD i medijsko pokroviteljstvo Medija centra Beograd i Demostata.
Bisenić je skrenuo pažnju na prvog Amerikanca koji je bio u Srbiji, a reč je o generalu Henriju Mekajver, koji je ratovao u osamnaest armija širom sveta i u to vreme bio plaćenik. Prema njegovim rečima, Mekajver je došao u Srbiju iz Egipta preko Italije, gde se 1876. godine priključio bosanskohercegovačkim ustanicima gde je upoznao kralja Petra.
- On je ostao do 1878. godine u Srbiji. Učestvovao je u Drugom srpsko-turskom ratu i bio komandant srpske konjice i vrlo dobro sarađivao sa ruskim generalom Černjajevim. Odlikovan je, a bio je popularan i u narodu. Zabeležene su njegove brojne ljubavne afere. Umro je 1910. godine. Na žalost, ne znamo da li je kasnije imao neku ulogu u odnosima između SAD i Srbije kada je kralj Petar Karađorđević došao na presto - rekao je Bisenić.
On je podelio da svoje interesovanje za srpsko-američke odnose i novi ugao gledanja na iste duguje svom prvom razgovoru sa Henrijem Kisindžerom, koji je vođen u Drezdenu 1994. godine. Prema Bisenićevim rečima, Kisindžer mu je tom prilikom skrenuo pažnju da je Jugoslavija nastajala i rasla zajedno sa američkim usponom u Evropi.
- Ona je bila proizvod shvatanja američke liberalne elite posle Prvog svetskog rata o svetu u kome će vladati mir i narodi živeti u demokratiji. Zato je Jugoslavija imala toliko pristalica u SAD, bez obzira da li je to bila monarhija ili komunistička republika - istakao je Bisenić.
On je govorio i o Nikoli Tesli, kao o najvažnijem Srbinu koji se pojavio u Americi.
- Nikola Tesla je uživao takav društveni status SAD, koji mi danas teško možemo da zamislimo. Ja to volim da upoređujem sa statusom neke rok-zvezde. Tesla je na početku prosto opčinjavao svoje slušaoce. To je bio prvi put da je srpsko ime stiglo do ušiju Amerikanaca. Srbi su do tada imali zanemarljivu emigraciju u Sjedinjenim Državama i tek sa Nikolom Teslom počinje upotreba srpskog svojstva u SAD. Kasnije će Mihajlo Pupin zbog svoje veće društvenosti i određenih okolnosti nastaviti tu liniju - naveo je Bisenić.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
U leto 2024. časopis “Nature” je u svojoj publikaciji “Scient...
Kako prenose kineski mediji, Rusija zajedno sa Kinom stvara digitalne koridore i...
Usluge Poštanske štedionice koristi više od trećine stanov...
Iako percipiran kao jedan od skupljih, lanac Maxi prodavnica vodi u trci za &ldq...
„Još od Solunske deklaracije iz 2003. godine, a to je bilo pre 23 g...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2026. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.