Klijenti sa Kosova tvrde da nakon što je NLB preuzela državni kapital u Komercijalnoj banci imaju otežan pristup bankarskim proizvodima
Klijenti sa Kosova tvrde da nakon što je NLB preuzela državni kapital u Komercijalnoj banci imaju otežan pristup bankarskim proizvodima
Komercijalna banka koja od početka ove godine posluje u sastavu Nove ljubljanske banke, počela je program smanjivanja sadašnjeg broja od oko 200 poslovnica i filijala, zbog čega zaposleni strahuju od otkaza koji su logična posledica zatvaranja radnih punktova, saznaje Demostat.
U Komercijalnoj banci kažu da je u “ovom trenutku, fokus na integraciji sa NLB Bankom” jer je u pitanju “složen proces spajanja različitih sistema, poslovnih kultura i vrednosti, ali i najboljih poslovnih praksi i rešenja za klijente”, zbog čega je “neophodno posveti mu punu pažnju, energiju, vreme i resurse”. Ipak, ne negiraju da će doći do gašenja pojedinih poslovnica.
- U toku je sagledavanje svih relevantnih informacija, kako bi se na objektivan način donele dugoročne poslovne odluke – uključujući i optimalan broj zaposlenih i ekspozitura u zajedničkoj prodajnoj mreži. Kao i do sada, svaka naša odluka biće pravovremeno i transparentno saopštena svima onima na koje ima uticaj – rečeno je Demostatu u Komercijalnoj banci.
Uz to, Komercijalna je bila jedina od srpskih banaka koja je imala svoje filijale na devet lokacija u Kosovskoj Mitrovici i okolnim srpskim sredinama, i preko njih je bio moguć platni promet sa Kosovom. Nakon pripajanja NLB-u izgleda da je došlo do promene poslovne politike prema stanovništvu u tim organizacionim delovima. Naime, Demostatu su se javljali građani koji tvrde da im je korišćenje bankarskih usluga, pre svega kredita zaustavljeno, dok u Komercijalnoj to negiraju.
- Što se klijenata na Kosovu tiče, važno je napomenuti da Komercijalna banka individualno razmatra svaki zahtev za kreditiranjem. Pri tome, uzimaju se u obzir sve informacije relevantne za donošenje odluke o plasmanima, a posebno one o novčanim prilivima, kreditnoj sposobnosti i kreditnoj istoriji. U pitanju je standardna bankarska procedura koja prati dešavanja na tržištu i koja je praksa u svim bankama u Srbiji – tvrde u Komercijalnoj.
Inače, to nisu prve promene koje je NLB započela posle preuzimanja. Još dok postupak nije bio okončan, 11. decembra prošle godine i odmah po dobijanju svih saglasnosti Narodne banke Srbije, održana je vanredna skupština deoničara. Na njoj je zamenjen kompletan menadžment Komercijalne i NLB je postavila svoje ljude u Upravni odbor. Preuzimanje je formalno okončano 30. decembra, kada je NLB uplatila 387 miliona evra za paket od 83,23 odsto državnih akcija, odnosno sa zaostalim i prošlogodišnjim dividendama, kako je to bilo i predviđeno ugovorom o prodaji, u budžet Srbije slilo se 460 miliona evra. Ove godine NLB je objavila i nameru o preuzimanju preostalih 16,77 odsto udela iz portfelja malih akcionara
Privatizacija Komercijalne banke dogovorena je u februaru prošle godine, pre pandemije koronavirusa i deo je sporazuma koji je Srbija potpisala sa MMF-om.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
U leto 2024. časopis “Nature” je u svojoj publikaciji “Scient...
Kako prenose kineski mediji, Rusija zajedno sa Kinom stvara digitalne koridore i...
Usluge Poštanske štedionice koristi više od trećine stanov...
Iako percipiran kao jedan od skupljih, lanac Maxi prodavnica vodi u trci za &ldq...
„Još od Solunske deklaracije iz 2003. godine, a to je bilo pre 23 g...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2026. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.