Jedan pregled lekara specijaliste u privatnoj praksi u Srbiji košta između 22 i 53 evra, u zavisnosti od klinike, odnosno ordinacije, ali i akcija koje nude, dok isti ti specijalistički pregledi u susednim zemljama u proseku koštaju za nijansu više u Hrvatskoj ili manje u BiH i Crnoj Gori.
Jedan pregled lekara specijaliste u privatnoj praksi u Srbiji košta između 22 i 53 evra, u zavisnosti od klinike, odnosno ordinacije, ali i akcija koje nude, dok isti ti specijalistički pregledi u susednim zemljama u proseku koštaju za nijansu više u Hrvatskoj ili manje u BiH i Crnoj Gori.
Pregledi interniste, oftalmologa, ORL, ili neurologa u beogradskim klinikama koštaju između 2.800 do 6.600 dinara, dok isti pregledi u Hrvatskoj koštaju između 40 i 66 evra, u BiH i Crnoj Gori su nekih 30 evra. Iako je najniža cena specijalističkog pregleda u Srbiji, u proseku su jeftiniji pregledi i u Sarajevu i u Podgorici.
Obrnuta je situacija u slučaju osnovne krvne slike, koja u laboratorijama u Srbiji može da se dobije za 3,5 evra u proseku, u Hrvatskoj košta četiri evra, a u Crnoj Gori i BiH pet evra.
Kompletan ginekološki pregled u Beogradu košta u proseku 40 evra, pojedine klinike nude ove preglede po ceni od 4.200 dinara, drugi ginekološki pregled sa ultrazvukom naplaćuju 6.000 dinara, dok pojedine privatne ordinacije ovu uslugu naplaćuju i znatno više. Cene variraju i od toga koji lekar pregleda, tako da biranje lekara ili ordinacije može dodatno da košta.
U zemljama regiona, kompletni ginekološki pregledi koštaju od 30 evra naviše. U Hrvatskoj je taj raspon između 43 i 100 evra, dok u Crnoj Gori pregled ginekologa sa ultrazvukom košta 30, dok se PAPA test (koji je kod nas obavezan deo kompletnog pregleda) naplaćuje 15 evra. U BiH kompletan ginekološki pregled košta u proseku 40 evra.
Uz ginekološki i ultrazvuk dojke za žene, naročito starije, jedan od važnijih pregleda je i mamografija, koja u Srbiji košta 5.000 dinara, odnosno 40 evra, koliko je i u Crnoj Gori, dok je u Hrvatskoj za nijansu više - 43 evra, u BiH je ovaj pregled ubedljivo najjeftiniji i košta 25 evra u proseku.
Pregled oftalmologa u našoj zemlji košta 22 do 23 evra, u Hrvatskoj je od 53 do 60 evra, u BiH između 15 i 25, odnosno oko 20 evra u proseku, pokazalo je mini istraživanje Demostata, u kom su u obzir uzete cene iz po tri klinike ili ordinacije u svakoj od analiziranih zemalja.
Srbija je ranijih godina bila poznata kao jedna od omiljenih destinacija za zdravstveni turizam, odnosno naši ljudi koji žive u inostranstvu, ali i stranci, dolazili su u našu zemlju ne bi li lečili zube ili pravili nove jer je ta usluga u privatnom sektoru kod nas daleko povoljnija od one koju imaju u državama u kojima žive, pre svega u razvijenim evropskim zemljama i u Severnoj Americi.

U regionu gledano, cene su na približno sličnom nivou u privatnoj stomatološkoj praksi, tako da pregled zubara kod nas košta između osam i 20 evra, vađenje zuba je od 14 do 19 evra, plombiranje u zavisnosti od veličine kvara je između 20 i 28 evra. Usluga popravke zuba u Hrvatskoj u proseku košta 60 do 70 evra, pregled je 20 evra, vađenje zuba najčešće staje 500 kuna što je 66 evra. Popravka je u Crnoj Gori u proseku 20 do 25 evra, vađenje zuba košta 20 evra, a pregled 10 evra. Komšije iz Bosne i Hercegovine uslugu popravke zuba naplaćuju najjeftinije od 15 do 25 evra, vađenje zuba je 20, a pregled se naplaćuje samo u situaciji kada se “čita” rentgenski snimak i tada košta u proseku 10 konvertibilnih maraka, odnosno pet evra.
Raspon cena najveći je kada se radi o ugradnji implanta, tako da u zavisnosti od ordinacije, ali i kvaliteta implanta koji se ugrađuju - ugradnja jednog u Srbiji može da košta od 300 do 800 evra. Ugradnja implanta u Hrvatskoj najčešće košta od 600 do 800 evra, cene u BiH su od 600 do 750 evra po jednom implantu, dok u nekoliko ordinacija u Crnoj Gori trenutno važe akcijske cene od 300, odnosno 330 evra po jednom. Raspon cena je ogroman, i to najviše zavisi od kvaliteta implanta.
Poštovani pre kontaktiranja najljubaznije vas molimo da se upoznate sa našom politikom o privatnosti.
U leto 2024. časopis “Nature” je u svojoj publikaciji “Scient...
Kako prenose kineski mediji, Rusija zajedno sa Kinom stvara digitalne koridore i...
Usluge Poštanske štedionice koristi više od trećine stanov...
Iako percipiran kao jedan od skupljih, lanac Maxi prodavnica vodi u trci za &ldq...
„Još od Solunske deklaracije iz 2003. godine, a to je bilo pre 23 g...
U svakom društvu, postoje teme koje se radije preskaču. Određen...
* Pomeranje zadatih rokova za završetak deonice Preljina - Požega je u...
Cilj EU je jasan – neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je ...
Na ulice Tirane je 13. maja izašlo više desetina hiljada ljudi koj...
U junskom istraživanju crnogorskog Centra za demokratiju i ljudska pr...
2026. Sva prava zadržana.
Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta.